Sveobuhvatan vodič: Šta je DevOps i zašto je toliko tražen u IT industriji

DevOps za početnike i profesionalce

Možda niste čuli za DevOps, ali budite sigurni da ono što se krije iza ovog neobičnog imena ima i te kako uticaj na vaš život:

Naime, aplikacije koje koristite svakodnevno da biste naručili hranu ili platili račune funkcionišu besprekorno zahvaljujući DevOps inženjerima, koji vredno rade na tome da se digitalne usluge koje vam olakšavaju život stalno poboljšavaju, uz minimalne bagove i zastoje.

Šta znači DevOps?

DevOps je skraćenica od development (razvoj) i operations (operacije) i podrazumeva kolaborativni pristup koji treba da poveže razvoj softvera (Dev) sa IT operacijama (Ops) kako bi se automatizovali procesi, pospešila efikasnost i brže i pouzdanije isporučio softver.

Otuda su ključne reči/ideje u DevOpsu:

  • automatizacija: DevOps automatizuje taskove kao što su testiranje softvera, razvijanje i postavljanje servera;
  • kontinuirana integracija i razvoj (CI/CD): developeri konstantno unapređuju kod, koji se zatim automatski testira i primenjuje, čime se greške svode na minimum;
  • nadgledanje i fidbek: kako bi se problemi otkrili na vreme i poboljšale performanse, sistem se stalno nadgleda;
  • kolaboracija: zahvaljujući DevOpsu, uklanja se stara barijera između developera i IT operatora, što za rezultat ima efikasnije timove koji zajednički rade na ostvarenju cilja.

Ukratko, DevOps inženjeri imaju nezaobilaznu ulogu u razvoju softvera i izvršavanju operacija.

Prednosti DevOpsa za kompanije i IT stručnjake

Nećemo preterati ako kažemo da je DevOps uneo revoluciju u celokupan proces razvoja, testiranja, implementiranja i održavanja softvera.

O čemu je, zapravo, reč?

DevOps inženjeri

Kako DevOps menja razvoj i održavanje softvera?

Tradicionalno, razvojni timovi pišu kod, a IT operacije ga implementiraju i održavaju. To je često dovodilo do nesporazuma, kašnjenja i problema u radu aplikacija. DevOps povezuje te različite strane nastanka i implementacije softvera kroz automatizaciju, unapređenje procesa i zajedničku odgovornost:

- Krajnji rezultat sinergije između razvoja (Dev) i operacija (Ops) jeste brža, efikasnija i pouzdanija isporuka softvera.

A od toga koristi imaju svi: od krajnjih korisnika, preko IT stručnjaka, do softverskih kompanija.

Prednosti DevOpsa za kompanije

U današnjem poslovnom svetu pobeđuju dve stvari koje je ponekad tako teško spojiti: brzina i pouzdanost.

Kada je reč o softverskim kompanijama, cilj je da se softver što brže razvije i pusti u rad, kao i da se što češće implementiraju različiti dodaci. Brzina, međutim, ne sme da ugrozi kvalitet. Dakle, potrebno je da softver radi pouzdano i efikasno, uz minimalno zastoja i grešaka.

Tu na scenu stupaju DevOps inženjeri:

Upravo zahvaljujući automatizaciji koju DevOps stručnjaci implementiraju, kompanije mogu brže da razviju i puste na tržište nove softvere i njihove dodatke koji će raditi stabilno, zbog čega će zadobiti poverenje krajnjih korisnika.

U nastavku je pregled nekih od najvažnijih benefita koje DevOps prakse donose u rad softverskih kompanija:

1. Brže isporuke i češće inovacije

  • Zahvaljujući automatizaciji, dolazi do bržeg objavljivanja novih funkcionalnosti.
  • Pokazalo se da kompanije koje se oslanjaju na DevOps plasiraju softver na tržište do 50% brže od kompanija čiji se procesi još uvek zasnivaju na tradicionalnim metodama.
  • DevOps omogućava pravovremenu reakciju na iznenadne promene na tržištu i promene u zahtevima korisnika.

2. Pouzdanije i sigurnije aplikacije

  • Automatsko testiranje značajno smanjuje broj grešaka u samom kodu i tako omogućava da softver dođe do korisnika u što boljem stanju.
  • Konstantno nadgledanje sistema dovodi do ranog otkrivanja problema i njihovog brzog rešavanja.
  • Integracija bezbednosti u DevOps, takozvani DevSecOps, značajno unapređuje zaštitu podataka i sistema uopšte.

3. Niži troškovi

  • Automatizacija procesa rezultira manjom potrebom za manuelnim intervencijama, što dovodi do značajne uštede vremena i novca.
  • Optimizacija cloud resursa smanjuje nepotrebne troškove infrastrukture.
  • Manje grešaka direktno smanjuje neplanirane troškove održavanja.

4. Unapređena saradnja i produktivnost

  • Omogućavanje zajedničkog rada programera i IT operacija smanjuje nesporazume i ubrzava radne procese.
  • Transparentnost omogućava jednostavniju i bolju koordinaciju timova.

Prednosti DevOpsa za IT stručnjake

DevOps nije samo promenio način na koji kompanije posluju već je i doneo značajna unapređenja u radu samih IT stručnjaka. Oni više ne moraju da budu usko specijalizovani, već postaju svestrani igrači, čije obaveze postaju dinamičnije i zabavnije.

Evo šta sve DevOps donosi IT-jevcima:

1. Nema više dosadnih taskova

  • Automatizacija razvojnog procesa smanjuje marginu za manuelne greške i ostavlja programerima dragoceno vreme za inovacije.
  • Umesto duge i zamorne ručne konfiguracije servera, u DevOpsu se koristi infrastruktura kao kod (IaC), koja omogućava da se građenje, menjanje i upravljanje infrastrukturom odvija na siguran, konzistentan, transparentan i repetitivan način.

2. Više prilika za karijerni rast

  • Danas su DevOps stručnjaci izuzetno traženi i imaju veće mogućnosti za zaposlenje i veće zarade.
  • Raznovrsni zadaci (kodiranje, mreže, cloud, bezbednost) sa kojima se DevOps inženjeri susreću proširuju njihove tehničke veštine i čine ih kompetentnijim stručnjacima.

3. Brže rešavanje problema

  • Stalno praćenje sistema omogućava pravovremeno otkrivanje i brzo ispravljanje grešaka.
  • Automatizovani alati za monitoring skraćuju vreme reakcije na incidente.

4. Fleksibilnost u radu

  • Cloud i automatizacija omogućavaju DevOps inženjerima da rade sa bilo koje lokacije, zbog čega mnogi od njih biraju da rade na daljinu.

Koje su ključne odgovornosti DevOps stručnjaka?

Da biste stekli potpuniju predstavu o tome šta DevOps inženjeri rade, najbolje je da se upoznate sa njihovim brojnim zaduženjima:

Upravljanje CI/CD pipelinom

Dizajniranje, implementacija i održavanje CI (kontinuirana integracija) i CD (kontinuiran razvoj) procesa, kao i automatizacija izgradnje softvera, testiranja i procesa implementacije pomoću alata kao što su Jenkins, GitHub Actions, GitLab CI, Azure DevOps i CircleCI.

Infrastruktura kao kod (IaC)

Upravljanje infrastrukturom pomoću alata kao što su Terraform, Ansible, CloudFormation i Pulumi, pisanje automatizovanih skripti za konfiguraciju servera, baza podataka i cloud okruženja.

Cloud i upravljanje serverima

Implementacija i upravljanje aplikacijama na AWS-u, Azureu, Google Cloudu ili privatnim cloud okruženjima, optimizacija cloud resursa radi efikasnosti troškova i skalabilnosti.

Kontejnerizacija i orkestracija

Korišćenje Dockera za kontejnerizaciju aplikacija i upravljanje i orkestracija kontejnera pomoću Kubernetesa, OpenShifta ili Docker Swarma.

Praćenje i logovanje

Postavljanje alata za praćenje kao što su Prometheus, Grafana, New Relic, Datadog, logovanje i analiza performansi sistema pomoću ELK Stacka (Elasticsearch, Logstash, Kibana) i Splunka.

Bezbednost i usklađenost

Implementacija bezbednosnih praksi u DevOps radnim tokovima (DevSecOps): upravljanje kontrolom pristupa, identitetima, skeniranjem ranjivosti i revizijama usklađenosti, korišćenje alata kao što su SonarQube, OWASP ZAP i HashiCorp Vault.

Automatizacija i skriptovanje

Pisanje Bash, Python ili PowerShell skripti za automatizaciju ponavljajućih zadataka, upravljanje cron poslovima automatizacijom servisa i cloud infrastrukturom.

Upravljanje konfiguracijama

Automatizacija konfiguracije sistema pomoću Ansiblea, Puppeta, Chefa, SaltStacka, obezbeđivanje doslednosti u različitim okruženjima (razvoj, testiranje i produkcija).

Mreže i sigurnost

Obezbeđivanje mrežne sigurnosti, zero trust arhitektura i monitoring saobraćaja, konfiguracija firewalla, VPN-ova, load balancera (NGINX, HAProxy) i SSL/TLS sertifikata.

Reagovanje na greške i rešavanje problema

Dijagnostikovanje i rešavanje problema u produkcijskim okruženjima, korišćenje alata za praćenje performansi i otkrivanje grešaka u aplikacijama.

Saradnja i komunikacija

Bliska saradnja sa developerima, IT timovima, bezbednosnim inženjerima i QA timovima i promovisanje najboljih DevOps praksi unutar organizacije.

Koja znanja i veštine poseduje DevOps stručnjak?

Poznavanje kodiranja

DevOps stručnjaci, između ostalog, pišu skripte i kodove za automatizaciju, zbog čega moraju da budu vešti u kodiranju. Ovo su jezici koje treba da poznaju:

1. Bash (Shell Scripting)

Nezaobilazan za Linux/Unix automatizaciju i upravljanje serverima, a ima svoju ulogu i u pisanju skirpti, automatizaciji taskova i konfiguraciji sistema.

2. Python

Veoma rasprostranjen u upotrebi kada je reč o automatizaciji, infrastrukturi kao kodu i cloud menadžmentu. Popularan takođe u CI/CD pipeline automatizaciji i alatima za monitoring. Python je sastavni deo radnih okvira kao što su Ansible, AWS SDK (Boto3) i Terraform (putem Python skripti).

3. Go (Golang)

Ovaj jezik pokreće Kubernetes, Docker i Terraform. Efikasan je za izgradnju visoko performativnih i skalabilnih aplikacija, a često je upotrebljivan i u cloud-native i kontejnerizovanim okruženjima.

4. JavaScript/TypeScript

Jedan od najjednostavnijih i najpopularnijih jezika, ključan za upravljanje API-jem, kao i aplikacijama bez servera (AWS Lambda, Azure Functions), a koristi se i za cloud usluge, frontend i backend automatizaciju.

5. Ruby

Tradicionalno se upotrebljavao za DevOps automatizovane alate kao što su Chef i Puppet, a i dalje je relevantan za infrastrukturu kao kod i skriptovanje.

6. Groovy

Glavni jezik za Jenkins pipelines (Jenkinsfile). Koristi se za pisanje automatizovanih skripti i upravljanje CI/CD radnim tokovima.

7. YAML & JSON (konfiguracioni jezici)

Neophodni su za Kubernetes (Helm grafikone), Ansible playbooks, Terraform i CI/CD pipelinove, a suštinsku ulogu imaju u definisanju cloud infrastrukturnih konfiguracija.

8. HCL (HashiCorp Configuration Language)

Zajedno sa Terraformom koristi se za Infrastrukturu kao kod (IaC), a preferira se i za obezbeđivanje clouda i automatizaciju infrastrukture.

9. PowerShell

Ključan za DevOps automatizacije koje se temelje na Windows operativnom sistemu, a koristi se i za skripting, automatizaciju clouda (Azure) i konfiguraciju servera.

Korišćenje alata

Alati poput Dockera, Jenkinsa, Kubernetesa, Terraforma i Prometheus i Grafana ključni su za automatizaciju, upravljanje infrastrukturom, osiguravanje skalabilnosti i nadgledanje rada sistema.

Problem solving veštine

Kako bi sistemi funkcionasali efikasno, DevOps eksperti moraju da budu sposobni da rešavaju različite vrste tehničkih problema koji mogu iskrsnuti.

Kolike su plate DevOps inženjera

Od specijalističke strategije, kakav je bio na početku, DevOps je brzo postao mejnstrim u savremenom IT poslovanju. O toj ekspanziji nabolje govore sledeći podaci:

- Pre 2020. godine svega 33% kompanija je imalo DevOps strategiju, da bi nakon toga čak 80% kompanija počelo da koristi DevOps tehnike. Dakle, evidentno je da potreba za DevOps principima raste.

Zbog toga je DevOps inženjer jedno od pet najtraženijih zanimanja prema podacima iz 2024. godine. Visoku potražnju prate i velike zarade:

  • u SAD je prosečna zarada DevOps inženjera oko 129.000 evra godišnje;
  • u Evropi se zarade DevOps inženjera kreću između 47.500 evra do 75.000 evra godišnje;
  • u našem regionu DevOps stručnjaci zarađuju i do 4.300 evra mesečno.

Da li je moguće postati DevOps inženjer bez prethodnog iskustva?

Na osnovu svega navedenog, izgleda da su DevOps inženjeri nezamenljiva karika u sistemu koji funkcioniše perfektno. Ukoliko želite da postanete ta karika, dobra vest je da to i možete čak i ako nemate apsolutno nikakvog prethodnog iskustva.

Da biste postali DevOps inženjer od nule, važno je da razvijete tehničke veštine, steknete praktično iskustvo i gradite portfolio. DevOps predstavlja kombinaciju programiranja, administracije sistema, cloud tehnologija i automatizacije, ali ne dozvolite da vas to zastraši. Jer zaista – uz pravi pristup – DevOps je moguće savladati od početka.

Šta vam je sve potrebno?

1. Razumevanje DevOps praksi

Pre nego što se posvetite učenju tehničkih veština, potrebno je da se upoznate sa tim šta DevOps podrazumeva i koje su njegove ključne oblasti. Neke od njih smo već pomenuli u delu u kome smo govorili o zaduženjima DevOps inženjera, a ovde ih iznosimo ukratko:

  • CI/CD (Continuous Integration & Deployment) – automatizacija razvoja, testiranja i isporuke softvera;
  • Cloud tehnologije – AWS, Azure ili Google Cloud;
  • kontejnerizacija i orkestracija – Alati Docker i Kubernetes;
  • infrastruktura kao kod (IaC) – Terraform i Ansible;
  • monitoring – Prometheus, Grafana i ELK Stack;
  • automatizacija i skriptovanje – Bash, Python i PowerShell.

2. Savladavanje osnova operativnih sistema i mreža

DevOps inženjeri rade sa serverima i mrežama, što znači da je potrebno da poznajete:

  • Linux & Windows Server – rad u komandnoj liniji, korisničke privilegije i sistemske procese;
  • osnove mreža – IP adrese, DNS, VPN, firewall i Load Balancing.

3. Učenje najmanje jednog programskog jezika

Za automatizaciju zadataka DevOps inženjeri najčešće koriste:

  • Python – za skriptovanje i rad sa API-jevima;
  • Bash – za Linux automatizaciju;
  • PowerShell – za rad sa Windows serverima.

4. Ovladavanje alatima za verzionisanje i CI/CD

Za kontrolu verzija i automatizovanu isporuku koda DevOps se oslanja na različite alate, od kojih su najvažniji:

  • Git i GitHub/GitLab – za osnovne komande i pull requestove;
  • Jenkins, GitHub Actions i GitLab CI/CD – za automatizaciju građenja i razvoja.

5. Upoznavanje cloud tehnologija

Danas gotovo da nema DevOps pozicije koja ne zahteva rad u cloud okruženjima. Najbolje je da počnete od AWS- a, koji je najpopularniji, dok su Azure i Google Cloud takođe dobre opcije.

6. Upoznavanje sa kontejnerima i Kubernetesom

Kontejneri sadrže izvršne komponente aplikacija koje je moguće odvojiti kako bi kod funkcionisao u različitim okruženjima. Za ovo se koriste posebni alati:

  • Docker – alat za kreiranje kontejnera;
  • Kubernetes – za orkestraciju kontejnera (upravljanje više kontejnera u sistemu).

7. Vežbanje kroz realne projekte i izgradnja portfolija

Najbolji način za dobijanje posla u IT sferi oduvek je bila demonstracija znanja i veština kroz portfolio. DevOps se u tome nimalo ne razlikuje. Evo kako možete da obogatite svoj portfolio:

  • postavite GitHub repozitorijum sa svojim skriptama i projektima;
  • napravite CI/CD pipeline koristeći GitHub Actions ili Jenkins;
  • uradite deploy aplikacije na AWS ili Azure pomoću Terraforma i Dockera;
  • pokrenite Kubernetes klaster i optimizujte resurse.

8. Prijavljivanje za stažiranje ili junior pozicije

Kada savladate osnovna znanja i veštine i doprinesete radu na nekim projektima, pravo je vreme da počnete da konkurišete za junior DevOps pozicije ili (ne)plaćenu praksu.

Izaberite karijeru DevOps stručnjaka:

Kako postati DevOps inženjer ako već radite u IT sektoru?

Ako već radite kao programer, sistem administrator ili softver tester, prelazak u DevOps može biti prirodan i brz, jer već posedujete određene relevantne veštine. Ključ je da nadogradite znanje u pravim oblastima i primenite ga kroz praktične projekte.

1. Za programere

Kao programer, već znate barem jedan programski jezik, kontrolu verzija i CI/CD koncepte, ali su za DevOps rad potrebne i dodatne veštine:

  • naučite kako da automatizujete deployment koristeći CI/CD alate (Jenkins, GitHub Actions, GitLab CI/CD);
  • naučite Docker – kako kontejnerizovati aplikaciju i praviti Dockerfile;
  • savladajte Kubernetes – kako deployovati aplikacije u klaster;
  • upoznajte Cloud – AWS, Azure ili GCP, kako deployovati aplikacije i optimizovati resurse;
  • naučite Infrastrukturu kao kod (IaC) – Terraform i Ansible, odnosno kako automatski kreirati infrastrukturu.

2. Za sistem administratore

Kao sistem administrator, imate znanje o mrežama, serverima i operativnim sistemima, što znači da posedujete solidnu bazu znanja koju je potrebno nadograditi veštinama za kodiranje i automatizaciju:

  • naučite skriptovanje – Bash, Python ili PowerShell za automatizaciju:
  • upoznajte infrastrukturu kao kod (IaC) – Terraform i Ansible za upravljanje serverima;
  • savladajte CI/CD alate – Jenkins, GitHub Actions i GitLab CI/CD;
  • učite Docker i Kubernetes – kako da orkestrirate kontejnerizovane aplikacije;
  • radite sa monitoring alatima – Prometheus, Grafana i ELK Stack za praćenje performansi sistema.

3. Za softver testere i QA stručnjake

Tokom rada na testiranju softvera već ste se upoznali sa automatizacijom testova, CI/CD procesima i alatima i radom u različitim okruženjima, što znači da vam još malo nedostaje da postanete za DevOps profesionalac:

  • naučite kako se testiranje uklapa u DevOps (kontinuirano testiranje);
  • savladajte CI/CD alate – kako testove integrisati u razvojne procese;
  • naučite infrastrukturu kao kod (IaC) – Terraform i Ansible za kreiranje test okruženja;
  • savladajte Docker – kako koristiti kontejnerizovane testove;
  • upoznajte monitoring alate – kako analizirati performanse aplikacija kroz logove i metrike.

Šta je ukratko potrebno za prelazak u DevOps iz drugih IT oblasti?

Da biste od programera, administratora ili testera postali DevOps stručnjaci, potrebno je da naučite više puta pominjane DevOps alate, da istovremeno naučeno primenjujete na realnim projektima, ali i učite kroz praksu i prijavljujete se za DevOps poziciju u svojoj ili drugim kompanijama.

Savladavanje DevOps znanja i veština moglo bi i te kako da vam se isplati:

- Na primer, tester koji vlada DevOps alatima i tehnikama zarađuje i do 30% više od običnog testera i ima veće šanse da nađe posao zbog toga što kompanije preferiraju testere sa poznavanjem DevOpsa i u prilici je da napreduje na znatno više i plaćenije pozicije kao što su SRE (Site Reliability Engineer), Cloud QA inženjer, pa čak i DevOps inženjer.

Sada postoji i prečica: najbrži način da postanete DevOps inženjer sa ili bez iskustva

Bez obzira na to da li imate prethodno iskustvo u IT-ju ili počinjete od početka, sada možete postati DevOps inženjer u rekordnom roku.

Naime, naša ustanova pokrenula je dva nova programa: DevOps za početnike i DevOps za profesionalce, koji su strukturirani tako da pružaju našim polaznicima najvažnija DevOps znanja, veštine i prakse.

  • Kao početnik, za nešto manje od godinu dana možete naučiti osnovne koncepte, tehnike i alate neophodne za započinjanje DevOps karijere. Uz iskusne stručnjake, praktičnu nastavu i rad na realnim projektima vrlo brzo ćete naučiti da se snalazite u dinamičnom okruženju koje podrazumeva rad na implementaciji DevOps strategija.
  • Ukoliko već imate IT iskustvo ili radite u nekoj od IT oblasti, sada za svega šest meseci možete napraviti promenu i skok u karijeri i dodatno usavršiti svoja znanja i veštine kako biste postali DevOps inženjer. Reč je o naprednom programu učenja za IT profesionalce namenjenom programerima, administratorima, softver testerima i postojećim DevOps inženjerima koji žele da unaprede svoju karijeru.

Ne propustite priliku da na vreme zakoračite u jedno od najtraženijih i najperspektivnijih IT zanimanja današnjice.

Prijavite se.

  • 26.02.2025 11:55

Komentar