Možda niste čuli za DevOps, ali budite sigurni da ono što se krije iza ovog neobičnog imena ima i te kako uticaj na vaš život:
Naime, aplikacije koje koristite svakodnevno da biste naručili hranu ili platili račune funkcionišu besprekorno zahvaljujući DevOps inženjerima, koji vredno rade na tome da se digitalne usluge koje vam olakšavaju život stalno poboljšavaju, uz minimalne bagove i zastoje.
DevOps je skraćenica od development (razvoj) i operations (operacije) i podrazumeva kolaborativni pristup koji treba da poveže razvoj softvera (Dev) sa IT operacijama (Ops) kako bi se automatizovali procesi, pospešila efikasnost i brže i pouzdanije isporučio softver.
Otuda su ključne reči/ideje u DevOpsu:
Ukratko, DevOps inženjeri imaju nezaobilaznu ulogu u razvoju softvera i izvršavanju operacija.
Nećemo preterati ako kažemo da je DevOps uneo revoluciju u celokupan proces razvoja, testiranja, implementiranja i održavanja softvera.
O čemu je, zapravo, reč?
Tradicionalno, razvojni timovi pišu kod, a IT operacije ga implementiraju i održavaju. To je često dovodilo do nesporazuma, kašnjenja i problema u radu aplikacija. DevOps povezuje te različite strane nastanka i implementacije softvera kroz automatizaciju, unapređenje procesa i zajedničku odgovornost:
- Krajnji rezultat sinergije između razvoja (Dev) i operacija (Ops) jeste brža, efikasnija i pouzdanija isporuka softvera.
A od toga koristi imaju svi: od krajnjih korisnika, preko IT stručnjaka, do softverskih kompanija.
U današnjem poslovnom svetu pobeđuju dve stvari koje je ponekad tako teško spojiti: brzina i pouzdanost.
Kada je reč o softverskim kompanijama, cilj je da se softver što brže razvije i pusti u rad, kao i da se što češće implementiraju različiti dodaci. Brzina, međutim, ne sme da ugrozi kvalitet. Dakle, potrebno je da softver radi pouzdano i efikasno, uz minimalno zastoja i grešaka.
Tu na scenu stupaju DevOps inženjeri:
Upravo zahvaljujući automatizaciji koju DevOps stručnjaci implementiraju, kompanije mogu brže da razviju i puste na tržište nove softvere i njihove dodatke koji će raditi stabilno, zbog čega će zadobiti poverenje krajnjih korisnika.
U nastavku je pregled nekih od najvažnijih benefita koje DevOps prakse donose u rad softverskih kompanija:
1. Brže isporuke i češće inovacije
2. Pouzdanije i sigurnije aplikacije
3. Niži troškovi
4. Unapređena saradnja i produktivnost
DevOps nije samo promenio način na koji kompanije posluju već je i doneo značajna unapređenja u radu samih IT stručnjaka. Oni više ne moraju da budu usko specijalizovani, već postaju svestrani igrači, čije obaveze postaju dinamičnije i zabavnije.
Evo šta sve DevOps donosi IT-jevcima:
1. Nema više dosadnih taskova
2. Više prilika za karijerni rast
3. Brže rešavanje problema
4. Fleksibilnost u radu
Da biste stekli potpuniju predstavu o tome šta DevOps inženjeri rade, najbolje je da se upoznate sa njihovim brojnim zaduženjima:
Dizajniranje, implementacija i održavanje CI (kontinuirana integracija) i CD (kontinuiran razvoj) procesa, kao i automatizacija izgradnje softvera, testiranja i procesa implementacije pomoću alata kao što su Jenkins, GitHub Actions, GitLab CI, Azure DevOps i CircleCI.
Upravljanje infrastrukturom pomoću alata kao što su Terraform, Ansible, CloudFormation i Pulumi, pisanje automatizovanih skripti za konfiguraciju servera, baza podataka i cloud okruženja.
Implementacija i upravljanje aplikacijama na AWS-u, Azureu, Google Cloudu ili privatnim cloud okruženjima, optimizacija cloud resursa radi efikasnosti troškova i skalabilnosti.
Korišćenje Dockera za kontejnerizaciju aplikacija i upravljanje i orkestracija kontejnera pomoću Kubernetesa, OpenShifta ili Docker Swarma.
Postavljanje alata za praćenje kao što su Prometheus, Grafana, New Relic, Datadog, logovanje i analiza performansi sistema pomoću ELK Stacka (Elasticsearch, Logstash, Kibana) i Splunka.
Implementacija bezbednosnih praksi u DevOps radnim tokovima (DevSecOps): upravljanje kontrolom pristupa, identitetima, skeniranjem ranjivosti i revizijama usklađenosti, korišćenje alata kao što su SonarQube, OWASP ZAP i HashiCorp Vault.
Pisanje Bash, Python ili PowerShell skripti za automatizaciju ponavljajućih zadataka, upravljanje cron poslovima automatizacijom servisa i cloud infrastrukturom.
Automatizacija konfiguracije sistema pomoću Ansiblea, Puppeta, Chefa, SaltStacka, obezbeđivanje doslednosti u različitim okruženjima (razvoj, testiranje i produkcija).
Obezbeđivanje mrežne sigurnosti, zero trust arhitektura i monitoring saobraćaja, konfiguracija firewalla, VPN-ova, load balancera (NGINX, HAProxy) i SSL/TLS sertifikata.
Dijagnostikovanje i rešavanje problema u produkcijskim okruženjima, korišćenje alata za praćenje performansi i otkrivanje grešaka u aplikacijama.
Bliska saradnja sa developerima, IT timovima, bezbednosnim inženjerima i QA timovima i promovisanje najboljih DevOps praksi unutar organizacije.
DevOps stručnjaci, između ostalog, pišu skripte i kodove za automatizaciju, zbog čega moraju da budu vešti u kodiranju. Ovo su jezici koje treba da poznaju:
1. Bash (Shell Scripting)
Nezaobilazan za Linux/Unix automatizaciju i upravljanje serverima, a ima svoju ulogu i u pisanju skirpti, automatizaciji taskova i konfiguraciji sistema.
2. Python
Veoma rasprostranjen u upotrebi kada je reč o automatizaciji, infrastrukturi kao kodu i cloud menadžmentu. Popularan takođe u CI/CD pipeline automatizaciji i alatima za monitoring. Python je sastavni deo radnih okvira kao što su Ansible, AWS SDK (Boto3) i Terraform (putem Python skripti).
3. Go (Golang)
Ovaj jezik pokreće Kubernetes, Docker i Terraform. Efikasan je za izgradnju visoko performativnih i skalabilnih aplikacija, a često je upotrebljivan i u cloud-native i kontejnerizovanim okruženjima.
4. JavaScript/TypeScript
Jedan od najjednostavnijih i najpopularnijih jezika, ključan za upravljanje API-jem, kao i aplikacijama bez servera (AWS Lambda, Azure Functions), a koristi se i za cloud usluge, frontend i backend automatizaciju.
5. Ruby
Tradicionalno se upotrebljavao za DevOps automatizovane alate kao što su Chef i Puppet, a i dalje je relevantan za infrastrukturu kao kod i skriptovanje.
6. Groovy
Glavni jezik za Jenkins pipelines (Jenkinsfile). Koristi se za pisanje automatizovanih skripti i upravljanje CI/CD radnim tokovima.
7. YAML & JSON (konfiguracioni jezici)
Neophodni su za Kubernetes (Helm grafikone), Ansible playbooks, Terraform i CI/CD pipelinove, a suštinsku ulogu imaju u definisanju cloud infrastrukturnih konfiguracija.
8. HCL (HashiCorp Configuration Language)
Zajedno sa Terraformom koristi se za Infrastrukturu kao kod (IaC), a preferira se i za obezbeđivanje clouda i automatizaciju infrastrukture.
9. PowerShell
Ključan za DevOps automatizacije koje se temelje na Windows operativnom sistemu, a koristi se i za skripting, automatizaciju clouda (Azure) i konfiguraciju servera.
Alati poput Dockera, Jenkinsa, Kubernetesa, Terraforma i Prometheus i Grafana ključni su za automatizaciju, upravljanje infrastrukturom, osiguravanje skalabilnosti i nadgledanje rada sistema.
Kako bi sistemi funkcionasali efikasno, DevOps eksperti moraju da budu sposobni da rešavaju različite vrste tehničkih problema koji mogu iskrsnuti.
Od specijalističke strategije, kakav je bio na početku, DevOps je brzo postao mejnstrim u savremenom IT poslovanju. O toj ekspanziji nabolje govore sledeći podaci:
- Pre 2020. godine svega 33% kompanija je imalo DevOps strategiju, da bi nakon toga čak 80% kompanija počelo da koristi DevOps tehnike. Dakle, evidentno je da potreba za DevOps principima raste.
Zbog toga je DevOps inženjer jedno od pet najtraženijih zanimanja prema podacima iz 2024. godine. Visoku potražnju prate i velike zarade:
Na osnovu svega navedenog, izgleda da su DevOps inženjeri nezamenljiva karika u sistemu koji funkcioniše perfektno. Ukoliko želite da postanete ta karika, dobra vest je da to i možete čak i ako nemate apsolutno nikakvog prethodnog iskustva.
Da biste postali DevOps inženjer od nule, važno je da razvijete tehničke veštine, steknete praktično iskustvo i gradite portfolio. DevOps predstavlja kombinaciju programiranja, administracije sistema, cloud tehnologija i automatizacije, ali ne dozvolite da vas to zastraši. Jer zaista – uz pravi pristup – DevOps je moguće savladati od početka.
Šta vam je sve potrebno?
1. Razumevanje DevOps praksi
Pre nego što se posvetite učenju tehničkih veština, potrebno je da se upoznate sa tim šta DevOps podrazumeva i koje su njegove ključne oblasti. Neke od njih smo već pomenuli u delu u kome smo govorili o zaduženjima DevOps inženjera, a ovde ih iznosimo ukratko:
2. Savladavanje osnova operativnih sistema i mreža
DevOps inženjeri rade sa serverima i mrežama, što znači da je potrebno da poznajete:
3. Učenje najmanje jednog programskog jezika
Za automatizaciju zadataka DevOps inženjeri najčešće koriste:
4. Ovladavanje alatima za verzionisanje i CI/CD
Za kontrolu verzija i automatizovanu isporuku koda DevOps se oslanja na različite alate, od kojih su najvažniji:
5. Upoznavanje cloud tehnologija
Danas gotovo da nema DevOps pozicije koja ne zahteva rad u cloud okruženjima. Najbolje je da počnete od AWS- a, koji je najpopularniji, dok su Azure i Google Cloud takođe dobre opcije.
6. Upoznavanje sa kontejnerima i Kubernetesom
Kontejneri sadrže izvršne komponente aplikacija koje je moguće odvojiti kako bi kod funkcionisao u različitim okruženjima. Za ovo se koriste posebni alati:
7. Vežbanje kroz realne projekte i izgradnja portfolija
Najbolji način za dobijanje posla u IT sferi oduvek je bila demonstracija znanja i veština kroz portfolio. DevOps se u tome nimalo ne razlikuje. Evo kako možete da obogatite svoj portfolio:
8. Prijavljivanje za stažiranje ili junior pozicije
Kada savladate osnovna znanja i veštine i doprinesete radu na nekim projektima, pravo je vreme da počnete da konkurišete za junior DevOps pozicije ili (ne)plaćenu praksu.
Ako već radite kao programer, sistem administrator ili softver tester, prelazak u DevOps može biti prirodan i brz, jer već posedujete određene relevantne veštine. Ključ je da nadogradite znanje u pravim oblastima i primenite ga kroz praktične projekte.
Kao programer, već znate barem jedan programski jezik, kontrolu verzija i CI/CD koncepte, ali su za DevOps rad potrebne i dodatne veštine:
Kao sistem administrator, imate znanje o mrežama, serverima i operativnim sistemima, što znači da posedujete solidnu bazu znanja koju je potrebno nadograditi veštinama za kodiranje i automatizaciju:
Tokom rada na testiranju softvera već ste se upoznali sa automatizacijom testova, CI/CD procesima i alatima i radom u različitim okruženjima, što znači da vam još malo nedostaje da postanete za DevOps profesionalac:
Da biste od programera, administratora ili testera postali DevOps stručnjaci, potrebno je da naučite više puta pominjane DevOps alate, da istovremeno naučeno primenjujete na realnim projektima, ali i učite kroz praksu i prijavljujete se za DevOps poziciju u svojoj ili drugim kompanijama.
Savladavanje DevOps znanja i veština moglo bi i te kako da vam se isplati:
- Na primer, tester koji vlada DevOps alatima i tehnikama zarađuje i do 30% više od običnog testera i ima veće šanse da nađe posao zbog toga što kompanije preferiraju testere sa poznavanjem DevOpsa i u prilici je da napreduje na znatno više i plaćenije pozicije kao što su SRE (Site Reliability Engineer), Cloud QA inženjer, pa čak i DevOps inženjer.
Bez obzira na to da li imate prethodno iskustvo u IT-ju ili počinjete od početka, sada možete postati DevOps inženjer u rekordnom roku.
Naime, naša ustanova pokrenula je dva nova programa: DevOps za početnike i DevOps za profesionalce, koji su strukturirani tako da pružaju našim polaznicima najvažnija DevOps znanja, veštine i prakse.
Ne propustite priliku da na vreme zakoračite u jedno od najtraženijih i najperspektivnijih IT zanimanja današnjice.
Prijavite se.
Copyright © ITAcademy. Sva prava zadržana. Privatnost.
Komentar